EU pred izazovom: Balkanska mafija širi utjecaj i jača, izbacili su posrednike, postaju sigurnosna prijetnja

U izvješću objavljenom na internetskim stranicama Frontexa navodi se da su organizirane kriminalne skupine sa Zapadnog Balkana proširile svoj utjecaj i način djelovanja tako što su izbacile posrednike iz lanca krijumčarenja i uspostavile izravne veze sa zemljama u kojima se proizvodi droga.

Prema procjeni Frontexa, Zapadni Balkan i dalje će ostati jedna od ključnih tranzitnih ruta za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike, heroina iz Afganistana preko središnje Azije te kanabisa. Istodobno, nekoliko zemalja regije i dalje se ubraja među najveće europske proizvođače kanabisa na otvorenom.

Agencija upozorava i da kriminalne organizacije sve češće zloupotrebljavaju legalne sustave uzgoja medicinskog kanabisa kako bi opskrbljivale ilegalno tržište Europske unije.

Sve veći sigurnosni izazov za Uniju

Frontex ističe da organizirane kriminalne mreže koje djeluju na području Zapadnog Balkana, zapadnog Mediterana i istočnih granica EU-a neprestano šire svoje aktivnosti i usavršavaju metode rada, zbog čega predstavljaju sve veći sigurnosni izazov za službe zadužene za zaštitu vanjskih granica Unije.

Dodaje se kako su te mreže sve češće povezane s krijumčarenjem migranata, što dodatno potiče nasilje i razvoj novih metoda izbjegavanja policijskog nadzora.

Raste i šverc oružja i migranata

U izvješću se upozorava i na rast ilegalne trgovine preinačenim vatrenim oružjem. Riječ je o oružju koje je izvorno namijenjeno ispaljivanju manevarskog streljiva, ali je prepravljeno za uporabu bojevog streljiva. Takvo se oružje najčešće uvozi iz Turske i sa Zapadnog Balkana, a sve češće završava u rukama mreža za krijumčarenje migranata.

Prema Frontexu, upravo je sve češća uporaba vatrenog oružja od strane krijumčarskih skupina jedan od najvećih operativnih sigurnosnih izazova u regiji.

"Incidenti u kojima naoružani krijumčari napadaju migrante, suparničke kriminalne skupine i pripadnike sigurnosnih službi postali su učestaliji, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Zbog toga su jačanje sigurnosti granica, bolja međuinstitucionalna suradnja i razvoj kapaciteta za brzo reagiranje među glavnim prioritetima upravljanja granicama“, navodi Frontex.

Zapadnobalkanska ruta i dalje ključna za migracije

Frontex procjenjuje da će migracijska kretanja na Zapadnom Balkanu i dalje pratiti razvoj događaja na istočnomediteranskoj ruti, uz određeno vremensko kašnjenje.

U izvješću se navodi kako će pojedine skupine stranih državljana nastaviti koristiti bezvizni režim za ulazak u zemlje Zapadnog Balkana. To se posebno odnosi na državljane Turske, Kine i Rusije te nositelje jordanskih putovnica palestinskog podrijetla, koje na migraciju potiču pogoršani uvjeti u njihovim državama ili potraga za boljim gospodarskim prilikama.

Frontex očekuje da će ukupni migracijski pritisak donekle ublažiti policijske akcije, sezonski čimbenici te odvraćajući učinak nasilja i otmica koje provode krijumčarske mreže.

Istodobno, zapadnobalkanska ruta ostat će jedan od glavnih tranzitnih pravaca kojim migranti iz Grčke, kao i oni koji u zemlje Zapadnog Balkana dolaze zračnim putem, nastavljaju put prema Hrvatskoj, Sloveniji i sjevernoj Italiji, piše N1 Srbija.

Rat protiv Irana mogao bi promijeniti sigurnosnu sliku

Frontex zaključuje da će se jugoistočne granice Europske unije tijekom idućih godinu dana suočavati sa složenim i nestabilnim sigurnosnim okruženjem obilježenim oružanim sukobima, regionalnom nestabilnošću, jačanjem prekograničnog kriminala i djelovanjem naoružanih krijumčarskih mreža na Zapadnom Balkanu. Sve to, prema procjeni agencije, predstavlja srednju do visoku razinu rizika za europski sustav integriranog upravljanja granicama.

Kao najvažniji kratkoročni čimbenik koji bi mogao utjecati na sigurnosne i migracijske prilike Frontex izdvaja rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

Prema analizi, najizgledniji kratkoročni scenarij jest opstanak sadašnjeg iranskog režima uz nastavak napetosti, što bi imalo ograničen utjecaj na migracijska kretanja. Međutim, upozorava se da bi eventualni kolaps države ili izbijanje građanskog rata u Iranu mogli izazvati masovno raseljavanje stanovništva, s potencijalno vrlo ozbiljnim posljedicama za vanjske granice Europske unije.